Miješani komunalni otpad je sve ono što završava u klasičnoj zelenoj ili crnoj kanti za otpad , no jeste li sigurni da uvijek bacate ispravne stvari? Mnogi predmeti koje svakodnevno koristimo sadrže štetne tvari ili mogu izazvati ozbiljne ekološke probleme ako završe na neodgovarajućem mjestu. To je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova, a koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.). Drugim riječima, miješani komunalni otpad je samo ono što nikako nije moguće iskoristiti te se još koristi i izraz: ostatni otpad.
Što sve spada u miješani komunalni otpad?
Miješani komunalni otpad obuhvaća sve one predmete koji se ne mogu reciklirati ili odložiti u posebne spremnike. Iako pravilno razvrstavanje značajno smanjuje količinu otpada, i dalje postoje materijali koji pripadaju u ovu kategoriju. To su, primjerice, vrećice iz usisavača, higijenski papir i vlažne maramice, zaprljani ili premazani voštani papir poput papirnatih ubrusa i papira iz mesnice, ali i računi iz dućana izrađeni od termo papira. Također, u ovu vrstu otpada spadaju indigo papir, naljepnice, stare fotografije i filmovi, kao i višeslojna ambalaža neprikladna za reciklažu, poput omota od slatkiša i ambalaže za lijekove. Uz to, plastificirani i metalizirani papir, spužve, tapete, pelene, higijenski ulošci, vata te obične žarulje također završavaju u miješanom otpadu. Keramički i porculanski predmeti, ostaci termički obrađene hrane, kosti, manje igračke, opušci, upaljači, britvice za brijanje, stare naočale i pijesak za životinje također ne mogu biti reciklirani i odlažu se u ovu kategoriju otpada.
Što nikako ne biste smjeli bacati u miješani komunalni otpad?
Određeni predmeti nikako ne bi smjeli završiti u miješanom komunalnom otpadu, jer mogu biti štetni za okoliš ili se mogu reciklirati. Baterije i akumulatori sadrže opasne metale poput olova, kadmija i žive te ih treba odložiti u specijalizirane spremnike u trgovinama ili reciklažnim dvorištima. Elektronički otpad, poput starih mobitela, punjača i žarulja, sadrži vrijedne materijale, ali i opasne kemikalije, stoga ga je potrebno predati na posebna odlagališta. Neiskorišteni lijekovi ne smiju završiti u kanalizaciji ni u otpadu, već ih treba odložiti u posebne spremnike u ljekarnama. Boje, lakovi i otapala su zapaljive i toksične tvari koje se mogu pravilno zbrinuti samo u reciklažnim dvorištima. Staklo i plastika su materijali koji se lako recikliraju pa ih treba odlagati u odgovarajuće spremnike, dok se organski otpad, poput kora voća, povrća i taloga kave, može kompostirati i koristiti kao prirodno gnojivo. Stari tekstil i obuća također ne pripadaju u miješani otpad – ako su još upotrebljivi, najbolje ih je donirati, a ako nisu, postoje posebni kontejneri za tekstilni otpad. Auto gume su glomazne i ekološki problematične, no većina vulkanizera ih preuzima besplatno ili ih je moguće predati na specijalizirana odlagališta. Korišteno ulje za kuhanje nikada ne treba bacati u odvod ili smeće, jer može zagaditi velike količine vode – najbolje ga je sakupljati i predati na reciklažu.
Pravilno razvrstavanje otpada nije samo zakonska obveza, već i ključan korak u očuvanju okoliša i zdravlja. Odgovornim odvajanjem otpada smanjujemo njegov negativan utjecaj i stvaramo preduvjete za njegovu daljnju obradu. RCGO Piškornica bit će središnji infrastrukturni objekt za ekološki prihvatljivo gospodarenje otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Početkom rada u 2027. godini, omogućit će mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada, čime će se značajno smanjiti količina otpada koja zahtijeva konačno zbrinjavanje. Time će se omogućiti i zatvaranje postojećih odlagališta diljem 4 najsjevernije županije, te osigurati usmjeravanje otpada prema održivim oblicima obrade. Održivost je zajednički cilj – jer Zajedno je održivo!
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.
Ovaj članak je originalno objavljen u tiskanom izdanju Lista Međimurje te Podravskom listu u ožujku 2025. godine.
