Ubrzane klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti – one su stvarnost sadašnjosti. Odgođena kišna razdoblja, snažne oluje, toplinski valovi, suše i poplave, samo su neki od simptoma globalnog klimatskog disbalansa koji utječe na sve aspekte svakodnevnog života, uključujući i upravljanje otpadom. Pitanje otpada, nekad percipirano kao čisto lokalni problem, danas je usko povezano s globalnim klimatskim sustavima. Nažalost, Hrvatska u ovom kontekstu nije iznimka – klimatski rizici sve su izraženiji, a sustavi gospodarenja otpadom moraju se brzo i pametno prilagoditi.
Podaci pokazuju da je sektor otpada odgovoran za značajan udio emisija stakleničkih plinova, osobito metana – plina čiji je učinak na globalno zagrijavanje više od 25 puta snažniji od CO₂ u razdoblju od 100 godina. Tradicionalna odlagališta otpada bez kontrole emisija metana predstavljaju jedan od glavnih izvora tog plina. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), gotovo 3 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU dolazi iz sektora otpada, većinom zbog neadekvatnog odlaganja biootpada i drugih organskih frakcija.
Upravo zato moderna infrastruktura za obradu otpada postaje nužnost, a ne opcija. Projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica) jedan je od ključnih odgovora sjeverozapadne Hrvatske na izazove koje donose klimatske promjene. Ovaj centar, koji će obrađivati miješani komunalni otpad iz četiri županije – Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke – projektiran je s ciljem smanjenja količine otpada koji završava na odlagalištima i smanjenja emisija stakleničkih plinova.
U sklopu Piškornice predviđena je mehaničko-biološka obrada otpada, pri kojoj se iz miješanog komunalnog otpada odvaja biološki razgradivi dio i podvrgava stabilizaciji u zatvorenim, kontroliranim uvjetima. Takva tehnologija znatno smanjuje emisiju metana, sprečava nekontrolirano širenje neugodnih mirisa i minimizira rizik za okoliš. Istovremeno, suhi ostatak koristi se za proizvodnju goriva iz otpada (SRF), čime se zamjenjuju fosilna goriva u industriji i smanjuje ukupni ugljični otisak. Time RCGO Piškornica postaje ne samo dio otpornog sustava upravljanja otpadom, već i aktivni sudionik u klimatskoj tranziciji.
No, tehnologija je samo jedan dio priče. Klimatska otpornost podrazumijeva i promjenu ponašanja – kako na razini sustava, tako i na razini građana. U tom kontekstu, RCGO Piškornica snažno ulaže u edukaciju i informiranje građana o povezanosti otpada i klime. Tijekom 2023. provedena su dva opsežna istraživanja stavova javnosti i dionika, u kojima se pokazalo da iako velik broj građana odvaja otpad, njih više od 67 % ne zna gdje njihov otpad završava, a mnogi nisu svjesni kako neodgovorno gospodarenje biootpadom izravno utječe na klimatske promjene. To je prostor u kojem edukacija postaje alat klimatske prilagodbe – jer promjena počinje razumijevanjem.
Podaci Europske komisije pokazuju da se do 60 % ukupnog komunalnog otpada može reciklirati, a dodatnih 20–30 % može se obraditi i energetski iskoristiti, što znači da manje od 10 % otpada uopće treba završiti na odlagalištu. Hrvatska tu još ima prostora za napredak – prema posljednjim izvješćima, i dalje reciklira samo oko 34 % otpada, a značajan dio završava na zastarjelim odlagalištima. U tom kontekstu, RCGO Piškornica predstavlja transformacijsku točku – infrastrukturno, klimatski i društveno.
Adaptacija na klimatske promjene u sektoru otpada nije više izbor – to je obveza. Svaka tona otpada koja završi u Piškornici, umjesto na starom odlagalištu, znači manje metana u atmosferi, manje neiskorištenih resursa i više mogućnosti za klimatski otpornu budućnost. Građani, komunalna poduzeća i lokalne vlasti u ovom procesu nisu pasivni promatrači, već ključni partneri.
Jer kad je riječ o klimatskoj prilagodbi, nitko ne može sam. Zato i ovdje vrijedi podsjetiti na slogan projekta: Zajedno je održivo.
