h1

U  Podravskom listu broj 883 od 16.09.2019. objavljen je intervju s direktorom Mladenom Ružmanom. Zbog opsežnosti intervju nije mogao biti objavljen u cijelosti te ga u potpunoj verziji prenosimo ovdje radi potpunog informiranja javnosti.

Intervju s portala podravski.hr  objavljen 18.09.2019. možete pročitati i OVDJE

- Bliži se dvije godine otkako ste postali direktorom Piškornice. Jeste li u tom razdoblju kada požalili što ste se prihvatili tog posla, jeste li poželjeli otići?

Pri donošenju odluke o prihvaćanju ovog posla bio sam svjestan da je cijeli sektor gospodarenja otpadom opterećen mnogim slabostima, a da se projekt RCGO Piškornica uz te vanjske slabosti, zbog internih odluka unutar same tvrtke, a koji su javnosti poznati, našao u slijepoj ulici. Dakle, računao sam s brojnim rizicima i poteškoćama, no prihvatiti vođenje investicije u krizi, kako god će ovo zvučati,  meni je bio izazov. Naime, pratio sam iz zagrebačke perspektive što se dešava u mom starom kraju pa tako i događanja u Piškornici. Kroz razgovore s poznanicima i prijateljima bilo je očito nezadovoljstvo načinom vođenja ovog projekta,  a kako me puno toga dobrog veže uz ovu sredinu i ljude, smatrao sam da nemam pravo ostati po strani i da mogu pomoći.

Dakle, nisam požalio niti poželio otići i tako već dvije godine, koristeći svoje iskustvo, nešto znanja i socijalnog kapitala, pokušavam izvući maksimum za javni interes u ovom projektu.

- Imenovani ste bez javnog natječaja. Kako ste uopće došli na poziciju? Navodno je bitnu ulogu tu odigrao varaždinski župan Čačić…

Nemam potpuni pregled svih događanja tih dana unutar Skupštine Piškornice d.o.o. pa tako ni svih ideja i prijedloga koji su bili na stolu pri imenovanju.  Župan Čačić je razgovarao sa mnom i pretpostavljam da su neke činjenice i kod njega, a i ostalih osnivača, bile odlučujuće za moj izbor. Naime, i gospodin Čačić, a i načelnik Švegović, s kojim sam također razgovarao, znali su da nije nebitno što poznajem ovu sredinu i nisam za neke od aktera nepoznanica, što imam iskustva u upravljanju rizicima i procesima u krizi i što sam u svojoj karijeri potvrdio da razumijem što je javni interes.  

- Koliko se stvar pomakla od studenoga 2017. godine? „Famozna“ studija isplativosti investicije je gotova? Kad bi se mogla „zapiknuti lopata“?

Više od godine dana naši ugovorni partneri, stručnjaci za ovu problematiku, radili su na potrebnim, i prije mog dolaska zatraženim, izmjenama tehničko - tehnološkog rješenja, idejnog projekta, novog Elaborata zaštite okoliša itd., kako bi došli do stadija odobravanja sufinanciranja od strane EU, FZOEU i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije. Od toga nas dijeli rješenje MZOE o prihvaćanju mjera zaštite okoliša i zeleno svijetlo JASPERS-a.

Prema terminskom planu  potom se očekuje Aplikacija do kraja godine, a izvođač radova trebao bi biti odabran u 3. kvartalu 2020. godine, čime će i započeti faza projektiranja i ishođenja dozvola i početak radova na izgradnji u proljeće 2021. godine.  

- Ovaj tjedan vaše polugodišnje izvješće prošlo je u županijskoj skupštini. Je li prošlo i skupštine drugih suosnivača? Kakva je pozicija Koprivničkog Ivanca?

Ispravljam da je prihvaćeno Izvješće o poslovanju za cijelu 2018. godinu, a ne polugodišnje i to velikom većinom glasova uz samo jedan glas protiv. Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije također je prihvatila izvješće, a kod ostalih županija očekujemo održavanje županijskih skupština. Koprivnički Ivanec je jedan od suosnivača i suvlasnika tvrtke i da li će i njihovo općinsko vijeće raspravljati o poslovanju Piškornice d.o.o. ne znam, do sada nismo bili pozvani na takve sjednice i ne bih se upustio u prognoziranje stavova Općinskog vijeća Općine Koprivnički Ivanec. Ti su se stavovi gledano kroz duži vijek trajanja ovog projekta mijenjali od podrške do protivljenja projektu. U kojoj mjeri su te promjene stavova određene odnosima i političkim pozicijama, a koliko na stručno utemeljenim stavovima, javnost će sama ocijeniti. Nije do Uprave da se upušta u takve analize bez obzira na činjenicu da razilaženje među vlasnicima otežava funkcioniranje i ostvarenje ciljeva zbog kojih je tvrtka osnovana. U gospodarenju otpadom, pogotovo što nemamo izgrađen sustav, važna je i neizbježna koordinacija i povezivanje svih razina vlasti i svih političkih aktera.  Za dokazivanje i dopadanje svojim biračima ima puno drugih područja i prilika. Osobne i stranačke ciljeve trebalo bi ostaviti sa strane.

- Na Skupštini ste kazali kako Piškornica neće biti Marišćina i Kaštijun, druga tehnologija… Kako su to uopće zamišljeni CGO-i kad neće imati istu tehnologiju, izgleda to stihijski, nesustavno, da ne kažem šeprtljavo i šlampavo, što kažete?

Marišćina i Kaštijun su rješenja iz vremena prethodnog plana gospodarenja otpadom sa bioreaktorom koji je prvotno bio planiran i u Piškornici. Kao što sam već naveo, izmijenili smo Studiju izvedivosti pa će  obrada ostatnog miješanog komunalnog otpada i njegova inertizacija biti  prvo odrađena u boksevima za biosušenje, a zatim u posebnoj hali za zrenje biorazgradive frakcije otpada (kompostiranje), , a zrak iz obje faze obrade bit će ispušten u okoliš tek nakon pročišćavanja na biofilterima,  čime će se minimalizirati mogući štetni utjecaji i neugodni mirisi.  

Kako vrijeme prolazi i tehnologije se usavršavaju i mijenjaju, tako je i logično prihvatiti činjenicu da su stariji Centri projektirani s jednom tehnologijom, a da svaki novi kao svoje rješenje uzima u obzir tehnološki napredak i bolju tehnologiju. Naravno važući specifičnosti svakog projekta i svoje regije i morfološkog sastava otpada.

RCGO je tako s početne količine otpada od 230.000 t/god sada projektiran na cca 99.800 t/god., a rješenje da se tehnološka voda iz postrojenja nakon obrade na pročistaču Centra ispušta u potok Gliboki, izmijenjeno je ispuštanjem obrađene tehnološke vode u sustav javne odvodnje. Dakle, ne više u potok kojeg opterećuju mnogi utjecaji i uzvodno i nizvodno od Piškornice te će se njima  trebati pozabaviti, a ne ih zanemarivati jer imate dežurnog krivca.

Ocjenu o funkcioniranju sustava gospodarenja otpadom dat će građani i sigurno je imaju, svatko za svoju ulicu, općinu ili grad. Nacionalno pa i lokalno gledano, očito još nisu dorasli izazovu zajedničkog djelovanja i konsenzusu u donošenju odluka u brojnim pitanjima u kojima nema mjesta politici. Ponavljam da su održivo gospodarenje otpadom i utjecaj na klimu neka od tih pitanja.

No, isto tako sam svjestan i činjenice da u javnosti sudjeluju i akteri koji zabrinjavajućom lakoćom i gotovo svaki dan imaju rješenje za svaki problem koji se pojavi, a ništa sustavno i dugoročno. Nisu građani naivni, nadam se da su svjesni kako rješavanje problema koji su godinama gurani u stranu i skupilo ih se,  ipak iziskuje ozbiljniji i studiozniji pristup. Zato smo nastojali okupiti brojne stručnjake koji rade na ovom projektu, no komotna pozicija rasprave putem društvene mreže, a da nisi i nećeš biti odgovoran, koristi se za plasiranje ideja i tvrdnji koje su daleko od činjeničnog stanja.  U takvim uvjetima zasad nastojimo ostati po strani mada nas se časti svakakvim kvalifikacijama i radimo najviše što znamo i možemo. Međutim, porazno je da neki mediji, iz razloga koji su njima znani, a mogu biti i interesni, otvaraju veći prostor tim  nekim instant, šlager rješenjima, nego stručnjacima i njihovim analizama. Pri tome, ne mislim za sebe da sam veliki stručnjak, nego na ljude koji su studirali ovo područje i čitav život se bave tehnologijama i rješenjima u zaštiti okoliša i održivom gospodarenju otpadom.         

- Kapacitet. Je li ovo zadnje što je usuglašeno u skladu s procjenama o količinama otpada nakon što se dosegne željena razina odvojenog prikupljanja? Što kaže studija izvedivosti - koliki je minimalni godišnji obujam postrojenja da bi bilo rentabilno?

Kapacitet Piškornice je 99.877 t ukupno, no od toga je samo 70.602 t za miješani komunalni otpad, 28.671 t za ostatni otpad iz sortirnica te 604 t za glomazni otpad.

Svi nacionalni i Europski propisi su uzeti u obzir prilikom proračuna kapaciteta pa čak i EU direktive koje će stupiti na snagu u RH tek u godinama 2035. ili 2040. godini. Dakle, u izračunu smo pošli od pretpostavke da će svi na vrijeme ispuniti svoje obveze, mada znamo već danas da se kasni. Za ilustraciju o bilanci ukupnog otpada navodim par podataka iz analize HAOP-ovih službenih izvješća.

Referentna godina za izradu naše  Studije bila je 2015. Tada je u RH bilo prosječno 386 kg/stan/godinu. U svega dvije godine, tj. do 2017. ta brojka narasla je na 416 kg/stan/god. , odnosno za 7,77 %.

Govoreći u količinama otpada na području obuhvata Piškornice 2015. godine proizvedeno je ukupno 105.669 t, dok je 2017. godine proizvedeno ukupno 125.583 t komunalnog otpada, što predstavlja rast količina proizvedenog komunalnog otpada za 18,8%. Znači, iako je na našem području odvojeno skupljanje uzelo zamaha i u te dvije godine poraslo za 3,5 % u prosjeku, povećanje količina proizvedenog otpada višestruko je premašila povećanje udjela odvojenog skupljanja. Uz to naglašavam da su podaci o prosječnim količinama otpada po stanovniku u ove četiri županije prikazivani manjim od nacionalnog prosjeka, što je zasigurno uvjetovano činjenicom da u referentnoj godini (2015.) na većini odlagališta nije bilo vaga pa su količine prijavljivane proizvoljno.

Rentabilnost postrojenja osigurana je projektnim rješenjem koje osigurava fleksibilnost u radu, jer je moguće isključivati/uključivati rad pojedinih linija koje nisu međusobno ovisne. Dakle, nema utvrđene donje granice kapaciteta za održivost rada postrojenja, jer se ona osigurava planom rada prema najavljenim i pristiglim količinama i upravljanjem u skladu s tom bilancom pa postrojenje može raditi i s puno manjim opterećenjem od punog kapaciteta.

Za RCGO Piškornica postoji i rizik većih količina otpada od planiranih pa se tako nadamo da će građani i JLS-ovi ispuniti utvrđene ciljeve u primarnoj i sekundarnoj selekciji i obradi otpada.  

- Građane svakako najviše zanima buduća cijena odvoza otpada. U Rijeci je otišla u nebo. Što u ovome trenutku možete reći na tu temu?

Na cijenu odvoza otpada utječe više faktora, od uspješnosti svakog od nas u odvajanju, troškova komunalnih društava i njihove efikasnosti i ekonomičnosti do troška koji će se fakturirati komunalnim društvima za prihvat u RCGO Piškornica. Kako sustav nije cjelovit i zaokružen, građani se ne bi trebali obeshrabriti i odustati od svoje uloge zbog činjenice da mnogi čine maksimum u odvajanju, a put odvojenog otpada u nastavku nije sustavno rješen. Trenutna cijena zbrinjavanja na odlagalištima je cca 50 €, no MZOE najavljuje „Landfill (odlagališnu) taksu“ što znači da će ta cijena još i porasti i da će odlaganje postati sve skuplje. Tako nas se motivira na što veće poticanje odvojenog skupljanja i što kvalitetniju obradu otpada. Predviđena cijena na ulazu u RCGO Piškornica projicirana je po Studiji na iznos nešto manji od 100 €/t.  Za građane i komunalna društva računica je određena i uspješnošću na svojoj i razini svoje općine i/ili grada. Što više otpada odvoje građani, a u drugom koraku JLS-ovi i komunalna društva sortiraju i iskoriste/recikliraju, manje će plaćati za obradu otpada u RCGO.

- Kako ćete jednog dana zbrinjavati „proizvode“ CGO-a poput komposta i RDF-a?

Jedan od proizvoda RCGO Piškornica je „proizvod sličan kompostu“ (PSI) koji se dobiva nakon obrade biorazgradive frakcije otpada. U suštini to je zapravo kompost, no zbog toga što je dobiven iz miješanog komunalnog otpada i potencijalno sadrži štetne tvari sukladno Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (117/2014), navedenom proizvodu ne može se skinuti status otpada zbog čega se isti zasada može samo odložiti, a što će se raditi i na Piškornici.  

Što se tiče RDF-a i SRF-a, dakle goriva iz otpada, ono će se predavati ovlaštenim oporabiteljima  i to će se plaćati. Iako i u RH postoje cementare koje mogu iskoristiti taj proizvod, zbog negativnog stava javnosti spram takvih postrojenja, a i nedostatnog kapaciteta za prihvat,  s današnjeg gledišta najvjerojatnija opcija je izvoz goriva iz otpada u Austriju, Njemačku ili BiH. Ukoliko se uspostavi ozbiljna nacionalna burza reciklata, prihvatimo kao društvo i pojedinci da je energetska oporaba otpada dio hijerarhije gospodarenja otpadom i izgradimo neka od postrojenja za takvu svrhu, manje ćemo plaćati. Zamislimo situaciju da nema RCGO-a odnosno Centara. Količina i problem s plastikom koja čini glavninu goriva iz otpada i dalje postoji i jednostavno se moramo dogovoriti hoćemo li svojim novcem povećavati prihode drugih ili smo u stanju naći troškovno prihvatljivija rješenja unutar nacionalnih granica.

- Znate li da je lokacija Piškornice određena na temelju jedne velike laži, laži o tome da tu lokaciju prihvaća lokalna sredina, za razliku od Gunjka, koji je odbačen upravo zbog neslaganja „lokalaca“?

Dati odgovor na tvrdnju koja se provlači kroz pitanje je nemoguća misija. Nisam upoznat sa uvjetima, postupcima i procesima koji su prethodili donošenju odluke o određivanju lokacije za Piškornicu i uvrštavanjem iste u prostorni plan općine Koprivnički Ivanec, odnosno županijski i prostorni plan RH.

Predlažem stoga da se za ovaj komentar obratite odgovornim osobama ili kako kažete posvađanim lokalcima i ustanovama u čijoj nadležnosti su bili i jesu ovi poslovi.

Projekt je definiran na ovoj lokaciji s rizicima po okoliš koji su obrađeni u više dokumenata i na nama je obaveza poštivanja propisanih mjera i traženje što boljih rješenja, kako bi što više smanjivali negativni ekološki otisak. Ova lokacija egzistira već 40-ak godina. Najviše negativnog utjecaja na okoliš i podzemne vode zabilježen je do trenutka sanacije odlagališta kada se praktično odlagalo na „livadu“. Nakon sanacije od 2011. godine ti utjecaji su znatno smanjeni, što je potvrdila i hidrogeološka studija. U RCGO Piškornica projektirana je tehnologija koja će uz pravilno i odgovorno upravljanje, negativni utjecaj na okoliš svesti na minimalnu razinu.

- Smatrate li da je blizina prehrambenih i farmaceutskih tvornica kao i brojnih naselja, pa i županijskog središta, doista najbolja lokacija za takvo postrojenje u sve četiri županije?

Svjestan sam svoje uloge i odgovornosti i znam koliko je važno striktno poštivanje svih okolišnih uvjeta te mjera za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi i što je javni interes u ovom projektu. Svjestan sam i da nakon svih nemilih događaja i reputacijske štete koja je nastala i šteti svakodnevno projektu, treba dosta vremena da javnost prihvati mogućnost funkcioniranja kapitalne infrastrukture gospodarenja otpadom unutar ili u blizini njihovih naselja. S energanom na otpad žive građani Beča, s energanom i Centrom za gospodarenje otpadom žive stanovnici Celja i okolnih naselja. Takvih primjera izgradnje postrojenja s utjecajem na okoliš u blizini naselja ili neke druge industrije koja isto tako emitiraju u okoliš ima podosta i u drugim zemljama EU. Uz uvjet odgovornog upravljanja i striktnu primjenu mjera zaštite okoliša i ovakvi projekti neovisno o lokaciji mogu funkcionirati.

- U polugodišnjem izvješću spominje se otvoreno pitanje s koprivničkim Komunalcem. O čemu se radi?

Sporazumom iz 2014. godine ugovoreni su međusobni odnosi i obaveze prilikom preuzimanje kupnje odlagališta od strane Piškornice d.o.o.

Radi sumnje da je došlo do povrede nekih odredbi iz tog sporazuma GKP Komunalac ustao je tužbom za naknadu štete protiv društva Piškornica – sanacijsko odlagalište (PSO) i Piškornica d.o.o., a u toj situaciji Piškornica d.o.o. i PSO nastupili su protutužbama. Između uprava ovih društava postignut je sporazum o mirnom rješavanju sporova i sudskoj nagodbi te u ovom trenutku do izjašnjavanja Skupština društava ne možemo iznijeti više pojedinosti, a što ćemo učiniti naknadno.

- Jozinović Je li vratio novac? U kojoj je fazi sudski spor?

Gospodin Jozinović nije vratio novac, očekujemo početak postupka zakazivanjem ročišta po našoj tužbi za naknadu štete.

Izvor:  Podravski list