Recikliranje? Znamo li kako?
26. svibnja 2024.
USTROJENO MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE
6. lipnja 2024.

Plastična dilema: gdje završava vaša plastična čaša od jogurta?

Plastika je postala nezaobilazna u modernom svijetu, univerzalno prisutna u gotovo svakom kutku naše svakodnevice. Od ambalaže hrane do dijelova automobila, plastika je ključni materijal u širokom spektru industrija. Izumljena 1856. godine od strane Britanca Alexandra Parkesa, plastika je počela kao novitet, a završila kao neophodnost. Međutim, s rastućom upotrebom plastike rasla je i svijest o njenom dugoročnom utjecaju na okoliš. 

Zašto reciklirati plastiku?

Recikliranje plastike nosi sa sobom niz ekoloških, ekonomskih i socijalnih koristi. Prije svega, recikliranje smanjuje potrebu za novom plastikom, što znači manju potrošnju fosilnih goriva potrebnih za proizvodnju iste. Plastika se proizvodi iz nafte, a proces proizvodnje nove plastike zahtijeva značajne količine energije te rezultira visokim emisijama stakleničkih plinova. Recikliranjem plastike možemo značajno smanjiti potrošnju energije, smanjujući pritom i emisije CO2. Recikliranje također doprinosi očuvanju prirodnih resursa, jer reciklirana plastika može se preraditi i upotrijebiti za izradu raznih proizvoda, uključujući tekstil, namještaj i naravno, nove plastične čaše i slično.

S ekološke strane, recikliranjem se značajno smanjuje količina otpada koja završava na odlagalištima ili u oceanima. Plastične boce i čaše su, na primjer, jedan od najčešćih oblika morskog otpada, a njihovim recikliranjem možemo spriječiti onečišćenje koje devastira morske ekosustave i ugrožava morski život.

Jeste li znali da u moru postoji 5 vrtloga plastike? Najveći je 3 puta veći od Francuske, sjeverno pacifički vrtlog, gdje se procjenjuje da ima između 80 000 i 100 000 tona smeća? 

Postupite s plastikom na pravi način

Recikliranje plastike počinje pravilnim odvajanjem u svakom kućanstvu (primarna selekcija). Plastičnu ambalažu od pića veću od 0,2 litre s oznakom povratne naknade možete predati u trgovini i dobiti povratnu naknadu od 7 centi po boci. Ovo ne samo da potiče recikliranje, već i pomaže u smanjenju količine plastike koja završava u okolišu. Važno je napomenuti da se ova naknada ne odnosi na ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda, koje također treba pravilno reciklirati.

Plastičnu ambalažu treba odlagati u posebno označene spremnike za plastiku. Ovi spremnici su često dostupni u urbanim područjima i kod većih trgovačkih centara, a plastiku možete također predati u reciklažna dvorišta.

Kako se plastika reciklira?

Nakon primarne selekcije slijedi sortiranje prikupljenog materijala po vrstama plastike u sortirnicama ili centrima za gospodarenje otpadom kao što je i budući RCGO Piškornica  (sekundarna selekcija). Plastične čaše i boce obično su izrađene od PET-a (polietilen tereftalata) ili HDPE-a (polietilen visoke gustoće), koji se mogu efikasno reciklirati. Nakon sortiranja, plastika se čisti kako bi se uklonili ostaci hrane, tekućine ili drugi kontaminanti (nečistoće). Čista plastika se zatim melje u sitne komadiće koji se mogu preraditi u granulate (zrnca). Ovi granulati se koriste kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda.

Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr.

Članak je originalno objavljen 27. svibnja 2024. u tiskanom izdanju Podravskog lista u sklopu aktivnosti vidljivosti projekta RCGO Piškornica. 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda – OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.

Plastična dilema: gdje završava vaša plastična čaša od jogurta?
Copyrights ©2024 RCG Piškornica | Build by LMK. | Projekt je sufinancirala Europska unija iz kohezijskog fonda, OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.
Read more