Centri za gospodarenje otpadom (CGO) nezaobilazan su dio sustava gospodarenja otpadom, kako bi komunalni i drugi otpad kojeg proizvodimo bio pravilno obrađen. a njegovo odlaganje manje. Količina otpada raste a izgradnja CGO doprinos je zaštiti okoliša, resursa i javnog zdravlja.
Europske prakse i primjeri
Europski centri za gospodarenje otpadom već desetljećima koriste tehnologije koje su propisani standardi u gospodarenju otpadom. Zemlje poput Njemačke, Slovenije i Nizozemske kombiniraju sortiranje, biološku obradu i energetsku oporabu i postižu zadane ciljeve uz manji utjecaj na okoliš. Na primjer, Regijski centar za ravnanje z odpadki (RCERO) Ljubljana predstavlja model integriranog gospodarenja otpadom, gdje se iz frakcija miješanog otpada proizvodi zelena električna energija.
Hrvatski kontekst: RCGO Piškornica
Hrvatska gradi svoje kapacitete za održivo gospodarenje otpadom. RCGO sjeverozapadne Hrvatske Piškornica dobar je primjer kako se europske prakse mogu primijeniti.. Ovaj centar planira uvesti dokazane tehnologije biološke obrade i sortiranja otpada, uz zbrinjavanje stakleničkih plinova i odvajanje korisnih i materijalno/energetski uporabljivih materijala što povećava recikliranje i pomjera nas kružnom gospodarstvu uz manje odlaganje otpada.
Ekološki i ekonomski benefiti CGO-a
Bez centara za gospodarenje otpadom manje smo učinkoviti i ekološki održivi. Uz sve poteškoće u radu CGO-a, komunalni otpad može se obraditi na održiv način i pripremiti za recikliranje i proizvodnju energije. . Reciklaža i energetska oporaba otpada mogu generirati prihode i smanjiti ovisnost o nabavi novih zemljinih resursa kojih je sve manje. Kružno gospodarstvo prilika je za oblikovanje našeg i europskog gospodarstva i društva na klimatski neutralan i održiv način.
Ima li održivost cijenu koju nismo spremni platiti?
Hrvatska kroz izgradnju i unapređenje infrastrukture koristeći europske prakse može doseći zadane ciljeve u sektoru otpada i biti dio promjena. Cijena koju plaćamo za brigu o svom otpadu ne može se usporediti sa štetom koju već plaćamo zbog utjecaja na klimu.
Članak je originalno objavljen u tiskanom izdanju Večernjeg lista 25. kolovoza 2024. godine.
