Problem otpada jedna je od ključnih tema suvremenog društva. Dok svakodnevno razmišljamo o tome kako se riješiti smeća, rijetko zastanemo i zapitamo se kako otpad zapravo utječe na naše zdravlje.
Različite vrste otpada, od kućanskog do industrijskog, imaju značajne posljedice na okoliš, ali i na zdravlje ljudi. Prema podacima Europske komisije, prosječni stanovnik Europske unije godišnje proizvede oko 500 kilograma otpada, dok je taj broj u Hrvatskoj nešto niži, oko 430 kilograma. Nažalost, nepravilno zbrinjavanje otpada i dalje je čest problem, što pridonosi ekološkim i zdravstvenim izazovima.
Komunalni otpad, koji uključuje organski otpad, plastiku, papir, staklo i metal, često završava na odlagalištima ili se spaljuje. Nekontrolirano sagorijevanje otpada oslobađa opasne toksine poput dioksina i furana, za koje je dokazano da povećavaju rizik od respiratornih bolesti i raka. Osim toga, curenje štetnih kemikalija iz odlagališta u tlo i podzemne vode ozbiljno ugrožava kvalitetu pitke vode. Prema izvještajima, u Europi se godišnje generira više od 2,5 milijarde tona otpada, a samo 40% otpada reciklira se ili ponovno koristi, što jasno pokazuje koliki su prostori za poboljšanje.
Industrijski otpad dodatno pogoršava situaciju, jer često sadrži opasne tvari poput teških metala i otapala. Dugotrajna izloženost tim tvarima povezuje se s neurološkim poremećajima, hormonalnim disbalansima i ozbiljnim oštećenjima unutarnjih organa, poput jetre i bubrega. Na primjer, studija provedena u industrijskim regijama pokazala je da su stanovnici tih područja čak 20% češće obolijevali od kroničnih bolesti u usporedbi s onima koji žive u ruralnim sredinama.
Medicinski otpad, koji uključuje igle, šprice i farmaceutske proizvode, također predstavlja visok rizik za zdravlje ljudi. Ako se ne zbrinjava pravilno, može dovesti do širenja zaraznih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se godišnje proizvede oko 16 milijardi injekcija diljem svijeta, a nepravilno odlaganje tog otpada može ugroziti ne samo ljude već i okoliš.
Izloženost otpadu povezana je s nizom zdravstvenih problema. Udisanje otrovnih plinova i čestica često uzrokuje respiratorne bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Kontaminacija tla i vode pridonosi gastrointestinalnim infekcijama, dok kontakt s kontaminiranim površinama može dovesti do kožnih oboljenja. Dodatno, nakupljanje otpada pogoduje razmnožavanju štetnika poput štakora i insekata, koji su nositelji zaraznih bolesti poput leptospiroze i denge groznice.
Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica donosi značajan napredak u smanjenju štetnog utjecaja otpada na zdravlje i okoliš. Ovaj centar, ključan za sjeverozapadnu Hrvatsku, implementirat će najsuvremenije tehnologije u obradi otpada kako bi se smanjila količina otpada na odlagalištima i povećala stopa recikliranja. Prema planovima, Piškornica bi trebala obraditi oko 95.000 tona otpada godišnje, čime će značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova i zaštititi lokalne vodne resurse.
Osim tehnoloških rješenja, svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju negativnih utjecaja otpada. Svjesnim odabirom proizvoda, smanjenjem korištenja jednokratne plastike i redovitim razvrstavanjem otpada, možemo značajno smanjiti opterećenje na sustav gospodarenja otpadom.
Zanimljivo je napomenuti da recikliranje samo jedne tone papira može sačuvati čak 17 stabala i 26.000 litara vode, što jasno ilustrira moć individualne akcije.
Otpad nije samo estetski problem već ozbiljna prijetnja ljudskom zdravlju. Njegov utjecaj na zrak, vodu, tlo i cijeli ekosustav može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ako se ne upravlja pravilno. Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica donosi nadu u bolje sutra, ali svaki pojedinac mora biti dio rješenja. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati zdraviji okoliš i kvalitetniji život za buduće generacije, a upravo to promiče I slogan RCGO Piškornice – Zajedno je održivo.
