U svijetu u kojem nastaje sve više otpada, ideja da se otpad pretvara u energiju postala je jedan od najvažnijih načina smanjenja emisija stakleničkih plinova i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Umjesto odlaganja, komunalni se otpad u brojnim državama koristi za proizvodnju električne i toplinske energije.

Najpoznatiji primjeri dolaze iz Skandinavije. Danska elektrana CopenHill u Kopenhagenu ne samo da proizvodi energiju za više od 150.000 kućanstava, već je na svom krovu uredila i rekreacijsku zonu sa skijaškom stazom. Švedska uspješno reciklira ili energetski iskorištava čak 99 % otpada, dok Njemačka integrira energane u gradske toplinske sustave, čime otpad postaje vrijedan resurs.

U Hrvatskoj, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica ne planira graditi spalionicu, tj. energanu. U Piškornici se obrađuje biorazgradiva frakcija komunalnog otpada. Nakon obrade, otpad se odlaže u kontroliranim uvjetima, pri čemu se više ne odvijaju procesi razgradnje. Predviđena je i izgradnja baklje za spaljivanje odlagališnog plina kao rezervnog sustava – u slučaju pojave emisija metana, baklja se automatski uključuje i pretvara višak metana u ugljični dioksid, koji ima 21 put manji staklenički potencijal. U centru će se vršiti i odvajanje korisnih sirovina – Plastika, metal, staklo i drugi materijali vraćaju se u ponovnu upotrebu, čime se štedi energija potrebna za proizvodnju novih materijala.

Ovakav sustav donosi višestruke prednosti: manje otpada na odlagalištima, smanjenje emisija metana i CO₂, bolju iskoristivost resursa te doprinos ciljevima kružnog gospodarstva. Time Piškornica postaje primjer kako i bez energane možemo sudjelovati u globalnim trendovima – kroz održive i kontrolirane procese koji povezuju zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i odgovorno gospodarenje otpadom.

Transformacija otpada u energiju nije samo priča o energani. To je i priča o sustavima poput Piškornice, koji otpad pretvaraju u resurs i stvaraju temelje za održivu budućnost.