Rubrika Tjedan u 3P ovog vikenda donosi tri kratka i jasna pitanja i odgovora direktora Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica Mladena Ružmana.
Projekt najvećeg centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske svakim danom sve više napreduje. Uskoro će se kod Pustakovca u općini Koprivnički Ivanec zbrinjavati otpad za oko 500.000 stanovnika Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.
Piškornicu je nedavno posjetila i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković te dinamiku trenutnih radova opisala “gotovo nevjerojatnom”, a saznalo se da će se svemu pridružiti i peta, Bjelovarsko-bilogorska županija.
D: Kada bi RCGO Piškornica trebao proraditi?
– Projekt se razvija planiranom dinamikom. Izgrađene su hale za mehaničko – biološku obradu te su po njima razvedeni sprinkler sustavi za gašenje požara, elektro instalacije i rasvjeta. Svakim danom pristiže sve više opreme proizvođača i montera iz Njemačke koji po svim standardima kvalitete i iskustva u ovom poslu spada u sam vrh najbolje raspoložive tehnike i tehnologije u EU.
PROBNI RAD
Najbolje tehnologije naš su zadani uvjet kako bi u operativnom radu postrojenja dosegli zadane ekološke i okolišne ciljeve i kao i slična postrojenja u EU, emisije u atmosferu, tlo i vode te rizike u radu smanjili na minimum. RCGO Piškornica je tehnički – tehnološko napredno i moderno postrojenje kojim završava razdoblje odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta.
Po završetku radova iduće godine počinje probni rad od šest mjeseci kojim ćemo testirati funkcionalnost u različitim režimima rada sa svim frakcijama otpada. Potpuni dovršetak Centra i pokretanje punog rada očekuje se krajem 2027. godine. Sastavni dio sustava RCGO Piškornica su i pretovarne stanice u Zaboku i Varaždinu koje su dovršene te su za njih dobivene uporabne dozvole i u tijeku su radovi na izgradnji pristupne ceste do RCGO Piškornica koja uključuje rekonstrukciju raskrižja
D: Što će sve to na kraju značiti za građane?
– Cilj je cjelovita obrada miješanog komunalnog otpada i smanjenje količina otpada koji se odlaže na 10 posto ukupno proizvedenog otpada. Time se smanjuje emisija stakleničkih plinova, najviše ugljikovog dioksida i metana.
Tu je i izdvajanje korisnih frakcija za recikliranje (metal, plastika, papir, karton…) i goriva iz otpada koje se može i treba energetski iskoristiti jer je energetska uporaba dio hijerarhije gospodarenja otpadom. Moram ovdje jasno naglasiti kako se u ovom projektu ne gradi postrojenje za termičku obradu otpada.
NAJBOLJA PRAKSA
Evo primjera, kada bi otpad koji će se zbrinjavati na Piškornici samo počeli odlagati na jedno mjesto bez ikakve obrade ili sortiranja, u godinu dana bi na prostoru veličine glavnog koprivničkog trga po cijeloj površini bila hrpa visoka preko 200 metara. Usporedbe radi, najviša zgrada u Hrvatskoj visoka je 115 metara, a Eiffelov toranj 300 metara.
Odvajanjem, recikliranjem i završnom obradom u RCGO-u, spomenuta hrpa nastala odlaganjem bez cjelovite obrade, godišnje bi spala na visinu od oko tri metra za područje cijele sjeverozapadne Hrvatske i njenih 500.000 stanovnika. Pritom neće biti niti odlagališnih plinova, godišnja emisija CO2 smanjit će se kao da svake godine rada Piškornice s ceste nestane oko 30.000 automobila.
Važno je reći da će se ugraditi i najbolji sustavi za obradu onečišćenog zraka, a jednaka pažnja posvećuje se i zaštiti voda. Što je više moguće tehnološke vode će se ponovno koristiti u procesima biološke obrade, a kao dodatna mjera sigurnosti, sva otpadna voda će se nakon vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pročišćavati i na gradskom uređaju.
OTKUD BJELOVAR
D: Otkud se u priči pojavila Bjelovarsko-bilogorska županija te hoće li i ona sufinancirati projekt kao što to čine sadašnje četiri županije?
– Vlada je u svibnju donijela je Odluku o provedbi Plana gospodarenja okolišem 2017.-2022. kojom su u djelokrug RCGO-a dodane dvije nove županije, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska. Ove županije nisu bile u sastavu Centra niti u jednom od prethodnih planova i dokumenata. Virovitičko-podravska je naposlijetku isključena, no Bjelovarsko-bilogorska je potvrđena.
Ta će se Županija u projekt uključiti u drugoj fazi kad se za to steknu uvjeti, odnosno kada se oslobodi dovoljno kapaciteta za prihvat otpada. Hoće li se i kada otpad iz te županije u konačnici dovoziti na obradu, pokazat će godine pred nama.
Ukoliko se priključi projektu, posve je razumljivo da treba sudjelovati u sufinanciranju troškova kao i sadašnji osnivači tvrtke Piškornica, odnosno na neki način preuzeti i dosadašnje troškove i ulaganja četiri županije i Općine Koprivnički Ivanec.
O tim pitanjima, pravima i obvezama načelno se razumijemo, no još nisu vođeni detaljni razgovori o modelu uključivanja u projekt.
Napomena: Tekst je prenesen s portala Danica.hr. Za dodatna pojašnjenja, detaljnije informacije i proširene odgovore dostupne u PDF dokumentu, kliknite ovdje.
