Otpad ne nestaje kada ga odložimo u spremnik – tada tek počinje njegova putanja kroz sustav. Ako se njime ne gospodari pravilno – od nastanka i odvajanja do prikupljanja, obrade i zbrinjavanja – posljedice mogu biti onečišćenje tla, voda i zraka, emisije stakleničkih plinova, gubitak vrijednih sirovina te dodatni troškovi za cijelu zajednicu.

Prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu, u 2024. godini prosječan stanovnik Hrvatske proizveo je 486 kg komunalnog otpada pri čemu je približno 37 % reciklirano, dok je 51 % odloženo. Za usporedbu, podaci Eurostata pokazuju da je prosjek Europske unije iznosio 517 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, uz stopu recikliranja od oko 48 %. U odnosu na prijašnja desetljeća, to je znatan napredak, ali ujedno pokazuje da velik dio materijala još nije vraćen u kružno gospodarstvo. 

Primjerice, u okviru četiri županije obuhvaćene projektom RCGO-a Piškornica tijekom 2024. procijenjeno je ukupno oko 162.000 tona nastalog komunalnog otpada. Pritom su Međimurska županija sa stopom od 58 %, Koprivničko-križevačka s 49 % i Varaždinska s 43 % bile među županijama s najvišim stopama odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u okviru javne usluge, dok je Krapinsko-zagorska županija imala stopu od 26 %.

Ipak, odvojeno sakupljena količina nije isto što i reciklirana količina. Nacionalno izvješće upozorava da nečistoće u odvojeno sakupljenom otpadu usporavaju napredak te da oko četvrtine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2024. nije završilo u oporabi, nego je bilo privremeno uskladišteno ili odloženo. Ispravan spremnik zato nije samo formalnost: sadržaj mora biti dovoljno čist da bi doista mogao postati sirovina.

Odbačeni otpad u prirodi je okolišni, zdravstveni i financijski problem

Nepropisno odbacivanje otpada u šumi, uz cestu ili na drugoj lokaciji koja za to nije namijenjena najočitiji je primjer nepropisnog postupanja s otpadom. Ilegalno odbačen otpad nema zaštitne sustave poput brtvenih slojeva, sustava za prikupljanje procjednih voda i upravljanje odlagališnim plinom te programa praćenja utjecaja na okoliš poput uređenog odlagališta.

Podaci iz sustava Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO) pokazuju da je od početka njegova rada 2019. do kraja 2025. u Hrvatskoj zabilježeno preko 20.000 prijava lokacija odbačenog otpada. Od 84% prijava koje su komunalni redari preuzeli, sa 79 % lokacija još uvijek je potrebno ukloniti otpad. U obradu je pak preuzeto približno 273.000 tona otpada prema procjeni komunalnih redara, a većinom se radi o građevnom, glomaznom ili miješanom komunalnom otpadu.

Navedeni podaci ne predstavljaju potpun popis svih lokacija u Hrvatskoj, ali jasno ukazuju na razmjere okolišnog, komunalnog i financijskog problema. Stoga, građani lokaciju odbačenog otpada mogu prijaviti bez registracije putem javnog modula sustava ELOO. Prijava ne zamjenjuje odgovorno postupanje, ali omogućuje pokretanje postupka uklanjanja otpada.

Upravo na takvim lokacijama, bez ikakve zaštite, nastaju procjedne vode i drugi oblici onečišćenja koji mogu dugoročno opteretiti tlo i vodne resurse.

Procjedne vode mogu ugroziti tlo i vodne resurse

Kišnica koja prolazi kroz otpad otapa i prenosi različite onečišćujuće tvari te nastaje procjedna voda. Njezin sastav ovisi o vrsti, starosti i sastavu otpada, a može sadržavati organske tvari, amonijak, otopljene soli, metale i druge onečišćujuće tvari. Ako se procjedne vode ne prikupljaju i ne pročišćavaju, mogu dospjeti u tlo, površinske vode ili podzemne vodonosnike.

Loše gospodarenje otpadom nije samo bacanje otpada u prirodu

Međutim, problem predstavlja nepropisno odlaganje opasnog otpada poput baterija i akumulatora, električne i elektroničke ( EE) opreme, otpadna ulja, boje, pesticidi, lijekovi i dr. Takav otpad ne pripada spremniku za miješani komunalni otpad, kanalizaciji ni prirodi, nego ga treba predati putem za to uspostavljenih sustava, poput reciklažnog dvorišta ili ovlaštenom sakupljaču.

Nadalje, problem nastaje i kada se biootpad ne odvaja, kada se otpad spaljuje na otvorenom ili kada se reciklabilni materijali onečiste ostacima hrane, tekućinama i drugim sadržajem.

Biootpad na odlagalištu postaje klimatski problem

Kada se ostaci hrane i drugi biorazgradivi materijali razgrađuju u uvjetima s malo kisika, nastaje odlagališni plin koji sadrži metan. Prema Europskoj agenciji za okoliš, metan iz odlagališta čini oko 70 % emisija stakleničkih plinova europskog sektora otpada. Zahvaljujući smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada i boljem upravljanju odlagalištima, emisije metana iz sektora otpada u Europi procjenjuje se da su smanjene za oko 45 % između 1990. i 2021.

Problem je povezan i s količinom hrane koja se baca. U Europskoj uniji tijekom 2023. nastalo je oko 58,2 milijuna tona otpada od hrane, odnosno oko 130 kilograma po stanovniku. Taj podatak obuhvaća jestive i nejestive dijelove hrane, a više od polovice ukupne količine nastalo je u kućanstvima. Sprječavanje bacanja hrane zato je prvi korak, a odvojeno prikupljanje biootpada važna je mjera kada otpad ipak nastane.

Otvoreno spaljivanje nije način zbrinjavanja otpada

Spaljivanje otpada na otvorenom provodi se bez kontroliranih uvjeta i bez sustava za pročišćavanje dimnih plinova. Program Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da se pritom mogu oslobađati opasne tvari, uključujući dioksine, furane i živu, kao i lebdeće čestice i druge produkte nepotpunog izgaranja. Zato otvoreno spaljivanje otpada onečišćuje zrak, tlo i vodu te ugrožava zdravlje ljudi.

Pogrešan spremnik znači izgubljenu sirovinu

Papir, karton, staklo, metali i određene vrste plastike mogu se reciklirati ako su pravilno odvojeni i dovoljno čisti. Kada se pomiješaju s mokrim biootpadom, pepelom, kemikalijama ili drugim neodgovarajućim sadržajem, kvaliteta materijala pada, a izdvajanje i obrada postaju složeniji i skuplji. Dio materijala tada više nije moguće reciklirati.

Zbog toga se hijerarhija gospodarenja otpadom ne temelji samo na obradi otpada nakon njegova prikupljanja. Prednost imaju sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu i recikliranje. Oporaba i odlaganje dolaze tek nakon što su iscrpljene mogućnosti na višim razinama hijerarhije.

Kada te mogućnosti nisu u potpunosti iskorištene, ostatni komunalni otpad ipak nastaje – i upravo tu svoju ulogu dobiva Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica.

RCGO Piškornica može ublažiti posljedice, ali ne može zamijeniti odgovornost

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica planiran je kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom četiriju županija sjeverozapadne Hrvatske. Njegova je uloga obraditi komunalni otpad koji preostane nakon odvojenog prikupljanja, izdvojiti frakcije koje se u skladu sa svojstvima mogu dalje oporabiti te smanjiti količinu i biološku aktivnost ostatka namijenjenog zbrinjavanju.

U tom smislu RCGO Piškornica djeluje kao tehnološki korektiv sustava. Iz ostatnog otpada može izdvojiti metale i druge iskoristive frakcije, pripremiti dio materijala za energetsku oporabu te obraditi ostatak prije zbrinjavanja. Time ublažava dio posljedica nepotpunog ili pogrešnog odvajanja na mjestu nastanka.

Međutim, RCGO Piškornica ne može ponovno učiniti čistim papir natopljen ostacima hrane, ukloniti svaku nečistoću iz plastike niti nadoknaditi materijal koji je zbog miješanja izgubio mogućnost kvalitetnog recikliranja. Ne može zamijeniti pravilno odvojeno prikupljanje biootpada, baterija, EE otpada, kemikalija i drugih posebnih kategorija otpada. 

RCGO je zato sigurnosna mreža sustava, ali ne i opravdanje za neodgovorno ponašanje. Može korigirati dio posljedica naših odluka, dok odgovornost za prvu i najvažniju odluku ostaje na mjestu nastanka otpada – u svakom kućanstvu, ustanovi i poslovnom prostoru.

Najbolji otpad ipak je onaj koji nije nastao

Odgovorno gospodarenje počinje prije spremnika: promišljenom kupnjom, duljim korištenjem i popravkom proizvoda, ponovnom uporabom te sprječavanjem bacanja hrane. Kada otpad nastane, treba ga pravilno odvojiti i predati u odgovarajući sustav u skladu s lokalnim uputama i dostupnom infrastrukturom. Svaka takva odluka smanjuje rizik za okoliš i čuva materijale koji bi inače bili izgubljeni.

Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske. 

Članak je originalno objavljen na portalima Danica.hr i Varaždinski.hr u srpnju 2026. godine.