Kada danas vidimo građevinske strojeve, novu infrastrukturu i opremu koja stiže na lokaciju RCGO Piškornica, lako je cijeli projekt promatrati samo kroz ono što je trenutačno vidljivo na gradilištu. No iza Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske stoji znatno šira investicija koja obuhvaća godine pripreme, projektiranje, zemljište, gradnju samog centra, pretovarne stanice, pristupnu prometnicu, nadzor te nabavu specijalizirane opreme.
Ukupna procijenjena vrijednost investicije u izgradnju RCGO Piškornica i pretovarnih stanica iznosi 118.516.488 eura. Projekt se pritom ne financira iz jednog izvora niti kroz samo jedno programsko razdoblje, već kroz kombinaciju europskih, državnih, fondovskih i vlastitih sredstava.
Sve je počelo puno prije prvih radova
Prvi troškovi projekta nisu bili beton, čelik ili strojevi. Prije početka gradnje bilo je potrebno pripremiti dokumentaciju, izraditi studije i projekte, osigurati zemljište i pripremiti prijavu za europsko sufinanciranje.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za pripremu dokumentacije potrebne za prijavu projekta na EU fondove i otkup zemljišta osigurao 12 milijuna kuna.
To dobro pokazuje koliko je velik infrastrukturni projekt širi od samog gradilišta. Prije nego što se može krenuti u izgradnju potrebno je proći niz stručnih, upravnih, okolišnih i financijskih postupaka.
Prvi veliki ugovor o europskom financiranju
Jedan od ključnih trenutaka dogodio se 8. listopada 2020. godine kada je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt RCGO Piškornica.
Tada je projektu dodijeljeno 313.749.954,75 kuna bespovratnih sredstava Europske unije, dok je ukupna vrijednost prihvatljivih troškova prema tadašnjoj financijskoj konstrukciji iznosila 448.230.229,30 kuna.
Od prihvatljivih troškova Europska unija financirala je približno 70 posto, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost približno 20 posto, a preostalih 10 posto osiguravali su suvlasnici Piškornice – Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija te Općina Koprivnički Ivanec.
Već je tada projekt uključivao puno više od same gradnje centra: projektiranje i izgradnju, mobilnu opremu, nadzor nad radovima, izgradnju i opremanje dviju pretovarnih stanica te upravljanje projektom.
Zašto se financijska konstrukcija projekta mijenjala?
RCGO Piškornica je višegodišnji projekt koji prelazi iz jednog europskog programskog razdoblja u drugo. Upravo zato financijske brojke koje se pojavljuju u različitim godinama ne treba jednostavno zbrajati.
U travnju 2025. završen je postupak neovisne kvalitativne kontrole projekta koji je proveo JASPERS. Potvrđena je revidirana vrijednost projekta od 118.516.488 eura.
U prvoj fazi projekta financirano je 11.739.069 eura prihvatljivih izdataka iz programskog razdoblja OPKK 2014. – 2020., a nastavak projekta prešao je u razdoblje Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
U tom trenutku za drugu fazu bila je predviđena struktura financiranja od 15 posto europskih sredstava, 35 posto sredstava Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, 35 posto Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te 15 posto vlastitog učešća.
Kasnije je financijska konstrukcija dodatno prilagođena.
Vlada osigurala nastavak financiranja
U prosincu 2024. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o nastavku financiranja četiri centra za gospodarenje otpadom – Piškornice, Babine Gore, Lećevice i Lučinog Razdolja.
Za sva četiri projekta preostali troškovi tada su procijenjeni na 293 milijuna eura. Korisnici projekata trebali su osigurati 15 posto, dok je ostatak predviđen iz državnog proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te sredstava Europske unije.
Nova odluka Vlade donesena je 16. listopada 2025. godine. U toj je odluci za Piškornicu navedena vrijednost od 85.156.253,76 eura u okviru nastavka financiranja projekta kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Prema toj financijskoj konstrukciji, više od 53 milijuna eura, odnosno 62,35 posto, osigurava se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjeluju svaki s 11,32 posto, dok Piškornica i njezini osnivači osiguravaju 15 posto, odnosno 12.773.438,06 eura.
Važno je naglasiti da iznos od 85,16 milijuna eura iz ove odluke i ukupna procijenjena vrijednost investicije od 118,52 milijuna eura nisu dvije investicije koje treba zbrajati. Riječ je o iznosima objavljenima u različitim fazama i financijskim okvirima projekta.
U prosincu 2025. Piškornici je zatim svečano uručen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., čime je nastavljen europski dio financiranja projekta.
Pretovarna stanica Zabok: 2,6 milijuna eura radova
Važan dio cijelog sustava nisu samo objekti na lokaciji centra. U projekt su uključene i pretovarne stanice koje omogućuju racionalniji transport otpada iz udaljenijih dijelova regije prema Piškornici.
Za izgradnju Pretovarne stanice Zabok 17. ožujka 2025. potpisan je sporazum s tvrtkom MDK Građevinar, vrijedan 2.603.317,92 eura bez PDV-a.
Financiranje tog projekta vrlo je jasno definirano:
- 1.822.322,54 eura iz NPOO-a – 70 %
- 390.497,69 eura iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – 15 %
- 390.497,69 eura vlastitih sredstava – 15 %
Radovi su počeli u travnju 2025., a pretovarna stanica u siječnju 2026. započela je probni rad. U veljači je proveden tehnički pregled, a u ožujku 2026. izdana je uporabna dozvola.
Pretovarna stanica Varaždin: još 3,7 milijuna eura
Druga pretovarna stanica nalazi se u Varaždinu.
U postupku javne nabave odabrana je zajednica ponuditelja ZTB Gradnja i TRGOGRAD. Vrijednost ugovorenih radova iznosila je približno 3,74 milijuna eura bez PDV-a.
Stanica je izgrađena na površini od 9.903 četvorna metra i projektirana je za pretovar do 22.650 tona otpada godišnje. Posebnost objekta je i fotonaponska elektrana snage 70 kWp s baterijskim sustavom.
Pretovarna stanica Varaždin započela je s probnim radom 21. travnja 2026., čime je još jedan važan dio regionalnog sustava počeo prelaziti iz faze gradnje u operativnu fazu.
Više od ceste: 1,48 milijuna eura za novi pristup RCGO-u
Za funkcioniranje centra potrebna je i odgovarajuća prometna infrastruktura.
U veljači 2026. potpisan je ugovor s tvrtkom COLAS Hrvatska za izgradnju pristupne prometnice prema RCGO Piškornica i rekonstrukciju raskrižja, ukupne vrijednosti 1.477.721,96 eura bez PDV-a.
Nova prometnica bit će duga 2.254,80 metara i široka 6,40 metara te je projektirana za siguran prolazak kamionskog prometa prema centru.
Dio investicije odnosi se na rekonstrukciju raskrižja lokalne prometnice i državne ceste DC20. Vrijednost tog dijela radova iznosi 171.452,92 eura bez PDV-a, a sufinanciraju ga Hrvatske ceste.
Za stručni nadzor ugovoreno je dodatnih 26.000 eura bez PDV-a.
Centru nisu potrebne samo zgrade, već i strojevi
Velik infrastrukturni sustav ne završava izgradnjom objekata. Za svakodnevni rad RCGO-a potrebna je i specijalizirana mobilna oprema.
U svibnju 2026. Piškornica je potpisala četiri ugovora za nabavu vozila i strojeva.
Za kamione, prikolicu za rolo kontejner i kamion kiper ugovorena je nabava vrijedna 1.983.330 eura. Kompaktor je ugovoren za 484.700 eura, buldozer i rovokopač-utovarivač za 580.000 eura, a električna čistilica prometnih površina za 225.000 eura, sve bez PDV-a.
Samo ta četiri ugovora zajedno vrijede više od 3,27 milijuna eura bez PDV-a.
Takva oprema bit će nužna za transport, manipulaciju materijalima, rad na odlagališnim plohama, održavanje infrastrukture i svakodnevno funkcioniranje centra.
Vlastito učešće osigurano i kreditom HBOR-a
Bespovratna sredstva ne znače da je cijeli projekt besplatan za korisnika. Dio investicije Piškornica mora financirati vlastitim sredstvima.
U travnju 2026. tvrtka Piškornica sklopila je s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak ugovor o kreditu u iznosu od 16,7 milijuna eura za financiranje vlastitog učešća u projektu.
Kredit je ugovoren kroz program Investicije javnog sektora, kamatnu stopu sufinancira Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, a za kredit jamče osnivači Piškornice razmjerno svojim vlasničkim udjelima.
Time je zatvoren još jedan važan dio financijske konstrukcije ukupne investicije.
Od dokumentacije do rotacijskog sita od 32 tone
Kada govorimo o financiranju RCGO Piškornica, zato ne govorimo samo o „novcu za izgradnju centra“.
Financirana je ili se financira cijela infrastruktura potrebna da sustav može funkcionirati: projektna dokumentacija, zemljište, projektiranje, građevinski radovi, nadzor, dvije pretovarne stanice, prometna infrastruktura te mobilna i tehnološka oprema.
Projekt je u međuvremenu ušao duboko u građevinsku fazu. U srpnju 2026. na gradilište je, primjerice, stiglo rotacijsko sito teško približno 32 tone – dio tehnološke opreme budućeg postrojenja.
Takvi detalji možda su danas najvidljiviji dokaz napretka, ali iza svakog stroja na gradilištu stoje godine pripreme, natječaja, ugovaranja i kombiniranja različitih izvora financiranja.
Velika investicija sastavljena od mnogo pojedinačnih projekata
Ukupna procijenjena vrijednost investicije u RCGO Piškornica i pretovarne stanice danas iznosi 118.516.488 eura. No iza te jedne brojke nalazi se cijeli niz pojedinačnih ulaganja i različitih izvora financiranja.
Europski fondovi imaju ključnu ulogu, ali projekt istodobno uključuje sredstva državnog proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NPOO-a, lokalnih osnivača, vlastita sredstva Piškornice, kredit HBOR-a, a kod dijela prometne infrastrukture i Hrvatske ceste.
Upravo zato put „od EU sredstava do gradilišta“ nije jedan ugovor i jedan izvor novca. To je višegodišnji proces u kojem se financiranje pretvara u konkretne objekte, prometnice, vozila, strojeve i tehnologiju koja će činiti budući regionalni sustav gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske.
