Prema zadnjem Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu, Hrvatska je 2024. godine odložila 51 % nastalog komunalnog otpada. Drugim riječima, ondje je završio više nego svaki drugi kilogram komunalnog otpada. Europski je cilj da se do 2035. taj udio smanji na najviše 10 %, odnosno na najviše jedan od deset kilograma.

Takav se pomak ne može postići izgradnjom samo jednog postrojenja, kao što se ne može očekivati ni da građani, komunalna društva ili jedinice lokalne samouprave sami riješe cijeli problem. Stoga će regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica biti važna infrastrukturna karika sustava četiriju županija sjeverozapadne Hrvatske, na području s približno pola milijuna stanovnika. 

No njegova uloga počinje tek nakon što su već donesene brojne odluke: koliko je otpada nastalo, što su građani odvojili, kako je organizirano lokalno prikupljanje i što je u konačnici završilo u spremniku za miješani komunalni otpad.

Problem nije samo količina otpada nego i njegov sastav

Podatak da se u Hrvatskoj još uvijek odlaže više od polovice nastalog komunalnog otpada ukazuje da se sustav mora postupno usmjeravati prema sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi, recikliranju i drugim oblicima oporabe. Odlaganje je pritom posljednja mogućnost za otpad koji nije moguće oporabiti.

Primjerice, poseban je izazov biorazgradivi komunalni otpad. Tijekom 2024. odloženo ga je oko 510 tisuća tona – gotovo dvostruko više od propisanog nacionalnog cilja. Taj podatak izravno pokazuje zašto je pravilno odvajanje biootpada u kućanstvima toliko važno.

Prva odluka donosi se u kućanstvu

Papir, plastika, metal, staklo i biootpad koji se pravilno odvoje ne bi trebali završiti u spremniku za miješani komunalni otpad. Što se više tih materijala kvalitetno izdvoji na mjestu nastanka, to je manje ostatnog otpada koji treba prevoziti, obrađivati i na kraju uređeno odložiti.

Pritom nije važna samo količina odvojenog otpada nego i njegova kvaliteta. Papir onečišćen ostacima hrane, ambalaža pomiješana s biootpadom ili predmeti odloženi u pogrešan spremnik mogu otežati naknadno razdvajanje i ograničiti mogućnosti recikliranja.

RCGO može iz miješanog komunalnog otpada izdvojiti određene materijale i druge frakcije, ali ne može svakom materijalu vratiti kvalitetu koju bi imao da je pravilno odvojen već u kućanstvu. Tehnološka obrada zato nije zamjena za odvojeno prikupljanje, nego način postupanja s onim što nakon njega ipak preostane.

Komunalna društva omogućuju da odvajanje funkcionira

Između kućanstva i Regionalnog centra nalaze se jedinice lokalne samouprave i komunalna društva. Ona organiziraju odvojeno prikupljanje i odvoz otpada, upravljaju reciklažnim dvorištima te građanima pružaju jasne informacije o pravilnom postupanju s pojedinim vrstama otpada.

Učinkovitost RCGO-a zato se ne može promatrati odvojeno od učinkovitosti lokalnih sustava. Količina i sastav otpada koji će ulaziti u Centar u velikoj će mjeri ovisiti o svemu što se prethodno događalo na lokalnoj razini.

Pretovarne stanice povezuju lokalni i regionalni sustav

Važnu poveznicu između lokalnih komunalnih sustava i RCGO-a predstavljaju pretovarne stanice u Varaždinu i Zaboku. Zajedno povezuju područje 47 jedinica lokalne samouprave s Regionalnim centrom. Njihova funkcija nije obrada ni razvrstavanje otpada, već racionalizacija transporta.

Što RCGO konkretno može učiniti s ostatnim otpadom?

U RCGO-u Piškornica obrađivat će se ostatni miješani komunalni otpad s područja Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije.

Nakon prihvata otpad će se najprije usitniti, a prije biosušenja izdvojit će se krupniji komadi metala. Potom će cjelokupni pripremljeni tok otpada ući u zatvorene boksove za biosušenje. Tim se postupkom smanjuje udio vlage i materijal priprema za učinkovitije mehaničko razdvajanje.

Nakon biosušenja otpad se upućuje u automatsku sortirnicu. U toj se fazi izdvajaju metali, goriva frakcija namijenjena pripremi goriva iz otpada te biorazgradiva komponenta.

Izdvojena biorazgradiva komponenta potom prolazi kroz postupak dozrijevanja, kojim se smanjuje njezina biološka aktivnost. Nakon završnog razdvajanja na zračnom separatoru izdvajaju se dodatna goriva frakcija i kompostu sličan otpad.

Kompostu sličan otpad, unatoč nazivu, nije kompost namijenjen uporabi u poljoprivredi ili vrtlarstvu. Budući da nastaje obradom biorazgradive komponente izdvojene iz miješanog komunalnog otpada, ostaje otpad i odlagat će se na uređenom odlagalištu neopasnog otpada.

U RCGO-u Piškornica izdvajat će se goriva frakcija i pripremati gorivo iz otpada, ali ga ni Centar ni komunalna društva ne mogu energetski oporabiti. Budući da u Hrvatskoj ne postoji namjenska energana koja bi osigurala sustavno preuzimanje GIO-a nastalog obradom miješanog komunalnog otpada, planiranje i izgradnja takvih postrojenja trebaju postati strateški prioritet.

Energetska oporaba primjenjuje se na gorive frakcije koje više nije moguće materijalno oporabiti te se u hijerarhiji gospodarenja otpadom nalazi ispred odlaganja. Bez odgovarajućih kapaciteta za taj tok sustav nije u potpunosti zaokružen. Budući da su takve investicije prostorno-planski, regulatorno, okolišno i financijski složene, zahtijevaju suradnju Vlade Republike Hrvatske, lokalne samouprave, komunalnih društava, struke, civilnog društva i građana.

Što tehnologija ne može nadoknaditi?

RCGO može osigurati kontroliranu obradu ostatnog otpada, izdvojiti metale i gorivu frakciju te smanjiti biološku aktivnost ostatka koji se mora odložiti. Centar, međutim, ne može spriječiti nastanak otpada, organizirati odvojeno prikupljanje u svakom gradu i općini niti potpuno nadoknaditi posljedice nepravilnog razvrstavanja. Ne može ni sam zatvoriti cijeli krug oporabe. 

RCGO zato ne uklanja potrebu za prethodnim koracima sustava. Njegova je uloga razdvojiti heterogeni tok ostatnog otpada na više izlaznih tokova te omogućiti da se sa svakim od njih postupa na odgovarajući način: materijalno ga oporabiti, energetski oporabiti ili, kada druga mogućnost ne postoji, kontrolirano odložiti.

Uspjeh se ne mjeri količinom otpada dopremljenog u Centar

Podatak da se u Hrvatskoj danas odlaže više od polovice nastalog komunalnog otpada pokazuje da nijedno postrojenje samo ne može smanjiti taj udio na ciljnih 10 %.

Za to su istodobno potrebni sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba proizvoda, kvalitetno odvajanje u kućanstvima, učinkovito lokalno prikupljanje, dostupni kapaciteti za recikliranje te obrada otpada koji nakon svih tih koraka doista preostane.

Odgovornost je zato podijeljena. Građani donose prve odluke o nastanku i odvajanju otpada. Jedinice lokalne samouprave i komunalna društva organiziraju njegovo prikupljanje i usmjeravanje. Pretovarne stanice omogućuju racionalniji transport, a RCGO preuzima obradu ostatnog otpada. Za izdvojene tokove zatim moraju postojati odgovarajući kapaciteti za recikliranje i energetsku oporabu.

RCGO Piškornica važna je infrastrukturna karika tog sustava. Koliko će sustav u cjelini biti uspješan, ovisit će o tome koliko dobro svoju ulogu ispuni svaka njegova karika.

Članak je originalno objavljen 29. rujna 2026. godine u Večernjem listu.