Kako količine otpada u Hrvatskoj rastu, projekti poput Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske RCGO Piškornica postaju sve važniji za razvoj održivog sustava koji smanjuje odlaganje otpada, povećava recikliranje i štiti okoliš.
Hrvatska se posljednjih godina suočava s jednim od najvećih izazova zaštite okoliša – kako učinkovito upravljati sve većim količinama otpada i pritom smanjiti negativan utjecaj na prirodu, zdravlje ljudi i klimatske promjene. Iako se sustav odvojenog prikupljanja otpada postupno razvija, velik dio komunalnog otpada još uvijek završava na odlagalištima, što dugoročno nije održivo rješenje.
Europska unija već godinama inzistira na smanjenju količina otpada koje završavaju na odlagalištima te potiče razvoj kružnog gospodarstva – sustava u kojem se otpad promatra kao resurs koji se može ponovno koristiti, reciklirati ili energetski oporabiti. Upravo zato centri za gospodarenje otpadom postaju ključni dio moderne infrastrukture u gotovo svim europskim državama.
Jedan od važnijih projekata takve vrste u Hrvatskoj je Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske RCGO Piškornica, koji se trenutno gradi, a u funkciji bi trebao biti krajem 2027. godine. Centar će služiti za područje četiri županije sjeverozapadne Hrvatske – Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, odnosno za oko 500 tisuća stanovnika u 110 gradova i općina.
Zašto Hrvatska treba centre za gospodarenje otpadom?
Desetljećima se gospodarenje otpadom u Hrvatskoj uglavnom temeljilo na odlaganju otpada. Takav model danas više nije dovoljan, jer stvara niz problema, od emisija stakleničkih plinova i neugodnih mirisa do rizika od zagađenja tla i podzemnih voda.
Neuređena ili zastarjela odlagališta predstavljaju ozbiljan okolišni i zdravstveni problem. Razgradnjom otpada nastaje metan, plin koji snažno doprinosi klimatskim promjenama, a procjedne vode mogu ugroziti kvalitetu tla i izvora pitke vode.
Centri za gospodarenje otpadom osmišljeni su upravo kako bi se taj problem riješio kroz moderan, kontroliran i tehnološki napredan sustav obrade otpada. U takvim centrima otpad se ne odlaže odmah, već se najprije obrađuje, sortira i priprema za recikliranje ili energetsku oporabu.
RCGO Piškornica koristit će tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada, sortirne linije, sustave za pripremu otpada za recikliranje te proizvodnju goriva iz otpada.
Direktor RCGO Piškornica Mladen Ružman više je puta naglasio kako je cilj centra maksimalno smanjiti količine otpada koje završavaju na odlagalištima te povećati izdvajanje korisnih sirovina. Prema njegovim riječima, budućnost gospodarenja otpadom nije u gomilanju otpada, nego u njegovoj obradi i ponovnom iskorištavanju.
„Glavni cilj RCGO Piškornica je obrada otpada prije odlaganja, izdvajanje onoga što se može reciklirati i ukupno smanjenje utjecaja otpada na okoliš“, istaknuo je Ružman.
Kako funkcionira suvremeni centar za gospodarenje otpadom?
Suvremeni centri daleko su od slike klasičnih odlagališta otpada kakva su nekad postojala. Riječ je o kompleksnim tehnološkim sustavima u kojima se otpad obrađuje u kontroliranim uvjetima.
Po dolasku u centar otpad se važe i usmjerava prema različitim linijama obrade. Odvojeno prikupljeni materijali šalju se u sortirnicu gdje se pomoću magnetskih separatora, optičkih senzora i zračnih sustava izdvajaju plastika, metal, papir i drugi reciklabilni materijali. Miješani komunalni otpad prolazi kroz mehaničko-biološku obradu tijekom koje se odvaja korisni dio otpada, dok se organska komponenta stabilizira i obrađuje kako bi se smanjili neugodni mirisi i emisije plinova. Dio otpada priprema se i za energetsku oporabu, odnosno proizvodnju goriva iz otpada koje se može koristiti u energetskim postrojenjima.
Posebno važan segment svakog modernog centra je zaštita okoliša. U RCGO Piškornica predviđeni su sustavi za pročišćavanje otpadnih voda, sustavi za uklanjanje neugodnih mirisa, biofilteri, sustavi za obradu odlagališnog plina te sustavi zaštite od požara.
Takva infrastruktura omogućuje znatno veću kontrolu procesa i smanjuje mogućnost ekoloških incidenata koji su često povezani sa starim odlagalištima.
Hrvatska i europski ciljevi
Jedan od najvećih izazova Hrvatske u narednim godinama bit će usklađivanje s europskim ciljevima gospodarenja otpadom. Europska unija traži povećanje stope recikliranja i značajno smanjenje količina otpada koje završavaju na odlagalištima.
Bez centara za gospodarenje otpadom Hrvatska će teško ostvariti te ciljeve. Upravo zato projekti poput RCGO Piškornica predstavljaju važan korak prema modernizaciji cijelog sustava.
No stručnjaci ističu kako nijedan sustav ne može biti uspješan bez aktivnog sudjelovanja građana. Odvajanje otpada u kućanstvima i dalje ostaje prvi i najvažniji korak. Što je otpad kvalitetnije odvojen na mjestu nastanka, to je učinkovitija njegova daljnja obrada i recikliranje.
Održivi sustav nije moguć bez suradnje svih
Suvremeno gospodarenje otpadom danas više nije samo komunalno pitanje. Ono postaje pitanje zaštite okoliša, zdravlja ljudi, energetske učinkovitosti i održivog razvoja.
Centri za gospodarenje otpadom predstavljaju važan dio tog sustava, jer omogućuju prelazak s modela „odloži i zaboravi“ na model u kojem se otpad obrađuje, reciklira i ponovno koristi.
RCGO Piškornica upravo je primjer takvog pristupa – centra koji će modernim tehnologijama pomoći smanjiti količine otpada na odlagalištima i povećati iskorištavanje vrijednih sirovina.
Kako često ističu iz projekta, održiv sustav moguć je samo zajedničkim djelovanjem građana, lokalnih zajednica i moderne infrastrukture. Zato slogan projekta „Zajedno je održivo“ najbolje opisuje smjer u kojem Hrvatska mora nastaviti razvijati svoje gospodarenje otpadom.
Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.
Članak je originalno objavljen na portalu vecernji.hr
